Hrvatska i Slovenija ponovno su u pravnom sporu. Srećom, ovaj put izlaze pred sud, a ne pred ad hoc arbitražu i svoje će argumente iznijeti već ove srijede u Strasbourgu. Slovenija, naime, želi tužiti Hrvatsku pred Europskim sudom za ljudska prava zbog navodnog duga hrvatskih poduzeća Ljubljanskoj banci. Izračunali su da je riječ o čak 429 milijuna eura koje bi im službeni Zagreb zbog toga trebao isplatiti.
Ta tužba je, međutim, pokrenuta kako bi Slovenija izbjegla platiti 270 milijuna eura za štedne uloge hrvatskih štediša Ljubljanske banke koje je početkom devedesetih isplatila Hrvatska. Dakako, tome treba pribrojiti i kamate za proteklo razdoblje. Riječ je onim štedišama koji su svoje ušteđevine iz Ljubljanske banke dobili početkom devedesetih. Isplatila ih im je hrvatska država preko Zagrebačke i Privredne banke i to na način da je onima koji su odmah htjeli cijeli iznos bilo uz diskont, dok su oni koji su pristali na isplatu u ratama, dobili sve.
Prije nekoliko godina Hrvatska je ovlastila Zagrebačku i Privrednu banku da sudskim putem za njen račun pokušaju naplatiti od nove ili stare Ljubljanske banke, zapravo od Slovenije, taj iznos koji je ona platila hrvatskim štedišama te banke. Slovenija se tome protivi, međutim, sudovi po tom pitanju već rade, donesene su i neke pravomoćne presude, provedene su i ovrhe nad dijelom imovine te banke u Hrvatskoj. I taj proces neće stati sve dok Hrvatska ne namiri taj dug bilo od te banke bilo od tvrtki u kojima ta banka ima udjela, bilo na kraju od slovenske države.
Ostali štediše koji su zadržali svoje štedne račune u toj banci, kako znamo, su prije nekoliko godina odlukom ovog istog, Europskog suda za ljudska prava, dobili pravo na povrat svojih ušteđevina. Sud je, naime, u slučaju dvoje štediša te banke iz BiH, ustvrdio da su bili diskriminirani i naložio Sloveniji da im vrati njihove ušteđevine, ali ne samo njima, nego svim neslovenskim štedišama kojima su bile otete.
S ovom tužbom protiv Hrvatske, dakle, Slovenija pokušava napraviti pravni manevar kako bi pri budućim pregovorima s Hrvatskom umanjila iznos ili izbjegla plaćanje spomenutih 270 milijuna eura. Istina je da je Ljubljanska banka kreditirale neke hrvatske tvrtke poput Ine, Chromosa, kombinata Osijek pa i Privredne banke Zagreb. Hrvatska strana, koju u tom sporu predstavlja Štefica Stažnik, kaže da su neki od tih dugova kroz sudske procese naplaćeni, bilo je i nekih ovrha, a neki procesi još traju.
No, pojašnjava Stažnik, to su odnosi banke i poduzeća i spadaju u područje dobrih ili loših poslovnih odluka banaka kada je riječ o njihovim ulaganjima. Negdje su polučili dobit, a negdje su, kao što se događa i danas, bile loša investicija. Slovenija, međutim, tvrdi da ti neki krediti Ljubljanske banke hrvatskim poduzećima nisu vraćeni jer Hrvatska „krši pravo na pošteno suđenje“ u tim sporovima. Hrvatska s druge strane tvrdi da se ne miješa u ta pitanja.
Podsjetimo, istu tužbu koju je u srijedu podnijela Slovenija, 2007. je pred istim sudom predala Ljubljanska banka. Sud se tada proglasio nenadležnim za taj spor. Hrvatska je uvjerena da će tako biti i sada, ali treba vidjeti što će se događati. U poslovnim pa i sudskim krugovima inzistiraju da štedni ulozi pojedinaca u nekoj banci imaju posve drukčiji status od sudbine kredita koje je neka banka plasirala nekom poduzeću. Osim toga, Hrvatska nikada nije donijela nikakvu odluku da se ti krediti ne trebaju vraćati.
Nasuprot tome, Slovenija je ustavnim zakonom iz 1994. oduzela ušteđevinu hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Dugo godina su taj potez, koji je diskriminacija po sebi, opravdali tvrdnjom kako se radi o sukcesijskom pitanju bivše države. Iz Strasbourga su im na kraju poručili da novac štedišama moraju vratiti. Kada je riječ o novoj slovenskoj tužbi nije jasno ni kako se došlo do iznosa od 429 milijuna eura koji mnogi drže prenapuhanim.
S druge strane, Hrvatska je samo zbrojila iznose koje je isplatila hrvatskih štedišama Ljubljanske banke i tu je sve transparentno. Treba pričekati pravorijek suda, no, teško se oteti dojmu kako i sadašnja slovenska vlast, baš kao i one ranije, pokušavaju ovim manevrom izbjeći plaćanje starih računa koji, kako vidimo, prije ili kasnije ipak stižu na naplatu. S kamatama.
Foto: Daniel Novakovič/STA/Hina
My blog posted with SteemPress : https://teleskop.hr/hrvatska/dezela-ne-zeli-platiti-dug-hrvatskoj-opet-na-sudu-sa-slovencima-zbog-ljubljanske-banke/